U Gornjim Jamama je u nedjelju, 3. listopada 2021. godine obilježena 30. obljetnica stradanja 14 nevinih civila i jednog hrvatskog branitelja u ovom malom glinskom naselju 1991. godine tijekom Domovinskom rata.
Obilježavanje je započelo kod tamošnje kapelice Ranjenog Isusa gdje su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odale obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, civilne udruge s područja Gline, udruge proistekle iz Domovinskog rata, izaslanstva Grada Gline, Sisačko-moslavačke županije i Vlade Republike Hrvatske.
Srpski okupatori krajem 1991. godine u ovom naselju ubili su troje malodobne djece: Nikolinu Fabac i Darka Dvornekovića koji su imali samo 10 godina i Željku Fabac u 14. godini života te 11 staraca civila i jednog hrvatskog branitelja. Zahvaljući Ivici Kuštrebi u ovom selu 2012. godine napravljene su spomen kapelica Ranjenog Isusa i spomen ploča s imenima stradalih mještana. Većina sradalih bili su rodbina Ivice Kuštrebe, kojem je te ’91. u ovom strašnom zločinu ubijena i majka, 62-godišnja starica Mare Kuštreba. Njen sin Ivica, inače i organizator obilježavanja obljetnice stradanja, u svom rodnim selu i ovom prilikom je napomenuo kako do danas nitko nije odgovarao za ovaj zločin.
U Gornje jame žrtvama se došao pokloniti i gradonačelnik Grada Gline Ivan Janković.
U ime župana Sisačko-moslavačke županije počast žrtvama odala je doktorica Sanja Štingl-Vlašić.
U ime potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda na ovom obilježavanju u Gornjim Jamama bio je Vladimir Bergman.
Tužna je svaka jesen na našoj Banovini, Gornje Jame su nažalost samo jedno od brojnih mjesta na području grada Gline u kojima su tijekom Domovinskog rata počinjeni zločini. Naime, 392 su hrvatska branitelja i civila s glinskog područja izgubila živote tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine.
Zbog stradanja troje nevine djece, Gornje Jame su naselje u kojem je na području Sisačko-moslavačke županije stradalo najviše djece tijekom Domovinskog rata. Zbog zločina koji je u njima počinjen, postale su i simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu, ne samo u Sisačko-moslavačkoj županiji, nego i u čitavoj Hrvatskoj.
