U spomen na 25. listopada 1953. kada je u Željezari Sisak provedena prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog crvenog križa u Hrvatskoj se svake godine na ovaj datum obilježava Dan dobrovoljnih darivtelja krvi. Tim povodom, Gradsko društvo Crvenog križa Glina organiziralo je, u suradnji s Gradom Glinom, svečani prijem dobrovoljnih darivatelja krvi.
„Dan dobrovoljnih darivatelja krvi obilježava se od 1953. godine kada je u Sisku održana prva akcija dobrovoljnog davanja krvi i od tada Hrvatsko društvo crvenog križa, u suradnji sa transfuzijskih službama, svaku godinu organizira akcije prikupljanja krvi. Darovana krv pridonosi spašavanju ljudskih života i to je jedan hvalevrijedan humani čin. Spasiti ljudski život je nešto što čovjek može najviše od sebe učiniti za drugog čovjeka i vratiti mu osmijeh na njegovom licu. Nadam se da će pozitivan primjer naši dobrovoljnih davatelja krvi biti primjer i drugim građanima, prvenstveno oni mladima i svima kojima zdravstveno stanje to dozvoljava, da se uključe u ove hvalevrijedne humane akcije dobrovoljnog davanja krvi“, rekao je predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Glina Damir Fabijanac.
U glinskom Crvenom križu je prošle godine u registru bilo 306 darivatelja krvi, ove godine ih je 286, a ovom su prigodom podijeljene zahvalnice onima koji su krv darivali pet, 10, 20, 30, 40 i 50 puta, pojasnila je ravnateljica Alberta Cestarić.
„Na području Grada Gline samo Gradsko društvo Crvenog križa provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U prosjeku godišnje imamo oko 300 darivatelja znači po jednoj akciji do 80 darivatelja. U akciju dobrovoljnog darivanja krvi mogu se uključiti sve punoljetne zdrave osobe koje na licu mjesta obavljaju osnovni liječnički pregled na temelju kojeg se zaključi mogu li darovati krv ili ne“, kazala je Cestarić.
Jedna doza darovane krvi može spasiti tri ljudska života. A među onima koji su ih po toj statistici spasili više od 150 je i Vlado Kaurić. On je krv prvi put darivao 1982., a od tada pa do danas darivao je čak 53 puta.
„Brat mi je bio darivatelj krvi. On me nagovorio pa sam tako i ja krenuo darivati krv. Sad bi već bilo preko sto puta, ali je bilo dosta pauze radi posla, onda i bolesti pa je bio rat i to je sve tako da je sada 53 puta sve zajedno. Nadam se da će biti još više ako bude zdravlja, još par puta, barem desetak – petnaest“, rekao je Kaurić koji je mladima poručio da se priključe dobrovoljnom darivanju krvi, a poruku je svima uputio još jedan nagrađeni darivatelj, Miško Daić koji je dobio priznanje za 50 darivanja. On je krv prvi put dao s navršenih 18 godina.
„Započeo sam još dok sam bio u policijskoj školi. Jedno razdoblje nisam bio redovan, ali onda sam počeo raditi i redovito sam darivao krv makar jednom godišnje. To jedna humana gesta gdje je činiti dobro uvijek dobro. Vidimo sami da ima puno prometnih nezgoda, puno bolesti i da su potrebe u zdravstvu uvijek velike“, poručio je Daić.
Zahvalnice i prigodne poklone je darivateljima uručio glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević čestitavši im pritom njihov dan.
„Ove nagrade koje su darivatelji primili neka budu poticaj svima onima koji su tek počeli darivati krv. Najviše krvi se utrošilo za vrijeme Domovinskog rata gdje su na prvoj crti bili ranjeni brojni branitelj i možda je baš nekom od njih ta krv pomogla da im spasi život, a da nije bilo branitelja vjerojatno ne bi mi ni mi ovdje danas obilježavali ovaj Dan darivatelja krvi. Zahvaljujem se Gradskom društvu Crvenog križa koje, osim što organizira akcije darivanja krvi, pružaju pomoć na čitavom području grada Gline i šire svim starijim i nemoćnim osobama. Imamo dobru suradnju i Grad Glina odvaja oko 200 tisuća kuna za njihov rad. Planiramo i daljnju suradnju i u narednoj godini, od raznoraznih manifestacija do njihovih redovitih aktivnosti. Još jednom čestitam svim darivateljima njihov dan i želim puno sreće i uspjeha svima njima kao i Gradskom društvu Crvenog križa Glina“, rekao je gradonačelnik Kostanjević.
Osnovna načela dobrovoljnog davanja krvi su daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno! Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju. Jedini motiv darivatelja krvi je pomoć bližnjemu pa stoga zaslužuju našu duboku zahvalnost.