U Gornjim Jamama je obilježena 25. obljetnica stradanja 14 nevinih civila i jednog hrvatskog branitelja u ovom glinskom naselju 1991. godine tijekom Domovinskom rata. Obilježavanje je započelo kod tamošnje kapelice Ranjenog Isusa gdje su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odale obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, civilne udruge s područja Gline, udruge proistekle iz Domovinskog rata te izaslanstva Grada Gline u kojem su bili gradonačelnik Stjepan Kostanjević i predsjednik Gradskog vijeća Stjepan Grudenić i i Sisačko-moslavačke županije u kojem su bili zamjenica župana Anita Sinjeri Ibrišević i županijski vijećnik Dražen Pejaković. Svetu misu zadušnicu služio je vlč. Ivica Mađer, župnik glinske Župe Sv. Ivana Nepomuka. U nekad naseljenim Gornjim Jamama već duže vrijeme nema stanovnika. 2012. je u naselju otkrivena spomen kapelica Ranjenog Isusa i spomen ploča s imenima stradalih mještana, među kojima je bilo i troje nevine djece. Većina sradalih bili su rodbina Ivice Kuštrebe, kojem je te ’91. u ovom strašnom zločinu ubijena i majka, 62-godišnja starica Mare Kuštreba. Kuštreba, inače i organizator obilježavanja obljetnice stradanja u svojim rodnim Gornjim Jamama, napominje kako do danas nitko nije odgovarao za ovaj zločin…
TON
Gornje Jame su nažalost samo jedno od brojnih mjesta na području grada Gline u kojima su tijekom Domovinskog rata počinjeni zločini. Naime, 392 su hrvatska branitelja i civila s glinskog područja izgubila živote tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine. Glinjani se sa sjetom prisjećaju svih tih žrtava, pa tako i ovih u Gornjim Jamama, istaknuo je gradonačelnik Grada Gline Stjepan Kostanjević…
TON
No Gornje Jame su napuštene, a osim njih još je četiri naselja na području Gline koja su doživjela istu sudbinu…
TON
Zamjenica sisačko-moslavačkog župana Anita Sinjeri Ibrišević istaknula je kako je nažalost na području Gline ovakvih obljetnica jako puno…
TON
Zbog stradanja troje nevine djece, Gornje su Jame naselje u kojem je u Sisačko-moslavačkoj županiji stradalo najviše djece tijekom Domovinskog rata. Zbog zločina koji je u njima počinjen postale su i simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu, ne samo u Sisačko-moslavačkoj županiji, nego i u čitavoj Hrvatskoj.
