Antifašistička liga Hrvatske i Srpsko narodno vijeće organizirali su u Glini skup sjećanja na nedužne žrtve ustaškog zločina koji se dogodio u ljeto 1941. godine.
Okupljeni su polaganjem cvijeća i kratkim programom odali počast žrtvama, a pomen je predvodio paroh toplički Srpske pravoslavne crkve otac Mile.
Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i potpredsjednica Antifašističke lige Vesna Teršelič naglasila je kako prije svega pamtimo sve nevine Srbe koji su krenuli prema Glini tog dana 1941. s idejom da će biti spašeni, a tragično su okončali živote u pravoslavnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice, ili pak na nekom od okolnih ustaških stratišta.
Upozorila je da godinama s tog mjesta traže dva važna iskoraka Grada Gline: povratak spomen ploče koja je sve do 1995. stajala ispred spomen doma s imenima ubijenih kao i povratak imena Spomen dom.
“Skorašnja 80. godišnjica stradanja na ovom i drugim mjestima ustaških zločina prilika je da priznamo patnju nevino ubijenih i okončamo već jednom ratove sjećanjima na ovim prostorima”, poručila je Teršelič.
Dodala je kako se dugi put revizionizma u Hrvatskoj u posljednje vrijeme simboličnim iskoracima Vlade mijenja na bolje, što otvara nadu da nam predstoji period kada će se prije svega u školskim kurikulumima više gradiva posvetiti ustaškim i fašističkim zločinima, kao i organizirano posjećivati mjesta stradanja njihovih žrtava.
Zamjenica predsjednika SNV-a i saborska zastupnica Dragana Jeckov istaknula je da na žalost dugogodišnja negacija, umanjivanje, a povremeno i slavljivanje zločina u Glini dovelo do generalnog nemara i zaborava.
Jeckov je podsjetila kako je glinski kraj stradao i 90-ih godina kada su živote izgubili nedužni hrvatski civili.
Smatra kako je preimenovanje Spomen doma u Hrvatski dom, te pokušaj zabrane komemoriranja na tom mjestu 2014. godine, predstavlja pokazatelj sustavno osmišljene i krajnje vulgarne revizije.
Mjesto zločina u Glini prvi je put memorijalno obilježeno 1969. izgradnjom Spomen doma. Uređivanje memorijalnog prostora trajalo je do 1995. godine, što je uključivalo i 1564 imena stradalih na kamenim pločama.
U kolovozu 1995., nakon VRO Oluja, spomenik je demoliran, ploče su uklonjene, a Spomen dom preimenovan u Hrvatski dom.
Hina
